Kao i kod odraslih osoba sportske aktivnosti pozitivno utječu na zdravlje kod djece, a poglavito što kod djece utječe i na njihov rast i razvoj. Utjecajem na razvoj djeteta sportske aktivnosti u ranijoj djetetovoj dobi pridonose i lakšem usvajanju motoričkih znanja, a kao i kod odraslih sport ima pozitivan utjecaj na psihološko zdravlje i balans između psihološkog i fizičkog zdravlja.
Osim utjecaja na samo zdravlje i razvoj djeteta, bavljenje sportom pomaže u izgradnji karakternih osobina, usvajajući timski rad kao način djelovanja i kasnije u životu i svakako uz to pripomaže izgradnji socijalnih vještina kod djece. Spoj izgradnje karaktera i socijalnih vještina, kao i prihvaćenost sporta u društvu kao pozitivnog aspekta života, uči djecu načinu života koji ih drži podalje zlouporabe droge i alkohola, odnosno potencijalnih skretanja u loše društvo. Sport u djetinjstvu je i uz to dobar temelj za zdrav život i u kasnijoj dobi jer raniji početci bavljenjem sportom smanjuju rizike od primjerice kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi. Svakako utjecaj na zdravlje očituje se i u ranijoj dobi mladih sportaša koji rjeđe obolijevaju od bolesti dišnih sustava, kao što je primjerice astma, a i zbog povećane tjelesne aktivnosti i potrošnje kalorija nisu sklona pretilosti, koja je jedna od najvećih problematika današnjeg modernog sjedilačkog načina života, koji često pogađa i djecu.
Aktivnost nadalje potpomaže pravilnom razvoju kostiju i mišićnog sustava, što pomaže bolji stav i držanje, jer djetinjstvo i pubertet poglavito su bitna razdoblja za razvoj mišića i rast snage, što ostavlja pozitivne posljedice i kasnije. Nadalje sportske aktivnosti uče djecu usmjeravanju pažnje, što u krajnjem slučaju utječe i na školske uspjehe, mimo uspjeha na sportskim terenima. Osim pojačavanja koncentracije i usmjeravanja pažnje, sport i njegovo redovito treniranje od najranije dobi djeluje i na usvajanje odgovornosti i discipline, koja se onda i dalje može dovesti u korelaciju sa uspjehom djeteta u drugim aspektima života. Istraživanja su pokazala da djeca koja redovito treniraju bolje raspolažu vremenom u tom uzrastu i postižu bolji uspjeh u školi. Uz primjerice ranije navedeno učenje o timskoj suradnji i zalaganju, timski sportovi pomažu i razvoju osobina vođe i samostalnosti. Navedene se osobine kroz djetinjstvo inkorporiraju u karakter i često se eksponiraju na profesionalnom planu kasnije odraslih osoba. Kao i kod odraslih bavljenje sportskim aktivnostima kod djece smanjuje stres i pomaže razbistriti um, kao i potrošiti višak energije, poglavito kod djece, što u konačnici dovodi do zdravijeg i sretnijeg djeteta.
Uz navedene pozitivne aspekte sportskih aktivnosti kod djece, treba biti svjestan kako odabir neadekvatnih sportskih aktivnosti može dovesti do upravo suprotnih učinaka. Stoga kod izbora sportskih aktivnosti za dijete, osim preferencija samog djeteta i roditelja, treba voditi računa i o tome koji sportovi su primjereni određenoj dobi kod djeteta. Iz tog razloga prije odabira primjereno sporta trebalo bi se konzultirati sa stručnjakom za to područje i saznala se moguća ograničenja u dobnoj granici za početak bavljenja određenim sportom.
Zato u nekoj najjednostavnijoj formulaciji mlađa djeca trebala bi se baviti aktivnostima koje sadržavaju samo prirodne pokrete tijela, jer u toj dobi sportovi koji imaju fokus na određene mišićne skupine mogu dovesti do ozlijede mišića ili kostiju. Značajno je napomenuti i da osim pomoći oko izbora adekvatnog sporta i usmjeravanja djeteta ka sportskim aktivnostima, roditelji su ta prva linija koja svojim primjerom podupire i širi djetetov interes za sport, vjeruje u njega i pomaže mu ostvariti balans između dva glavna benefita sportskih aktivnosti kod djece, a to su zabava i razvoj.
