Koliko god uživali i voljeli sport, znamo da on ima i svoje negative strane, a najbolnija od njih je sportska ozljeda. Svi koji su se bavili sportom znaju koliko vam sam jedan krivi korak može zauvijek promijeniti život i karijeru. No, kada se ipak dogodi takva „greška u koracima“, ako pored sebe nemate ovlaštenog klupskog liječnika ili fizioterapeuta, već ste rekreativac koji se ozlijedio trenirajući u teretani ili na otvorenom, morate znati važnost prvih 48 sati nakon ozljede. Ovo je kratka hitna pomoć za sve one ozljede koje se mogu sanirati kod kuće, a ako vam nakon ovog perioda ne bude bolje, pomoć trebate potražiti kod liječnika specijaliste. Najčešća sportska ozljeda je akutna ozljeda mekog tkiva, primjerice mišića, tetive, ligamenta ili uganuće.
Kada kažemo da je nešto akutno znači da je rezultat jednokratne traume i iznenadnog stresa ili sile na određeni dio tijela. Kada se to dogodi ozlijeđeno mjesto reagira toplinom, obično crvenilom, natečenošću, boli i gubitkom funkcije. Ove posljedice će obično trajati najviše 48 sati, ovisno o veličini i dubini oštećenja tkiva, ali u teškim slučajevima mogu trajati do 4 do 6 dana! Dakle, najvažnije vrijeme za akutnu ozljedu je “liječenje koje se daje” odmah nakon ozljede, a prvih 12 do 24 sata nakon toga. Dakle, ako utvrdite da vam ne treba liječnička pomoć i da si možete pomoći sami, naši kratki savjeti bit će od velike koristi. Hitnu njega akutne ozljede započinje zaštitom, bilo da se radi o zavojima, štitnicima, imobilizaciji, ozlijeđeno mjesto treba izolirati kako bi se spriječilo daljnje širenje traume ili povećala oteklina. Kada se rana očistila i zaštitila, od vitalnog je značaja druga faza mirovanja. Ako su mišićna vlakna oštećena, daljnje kretanje samo će pogoršati stvar. Za vrijeme vašeg dvodnevnog strogog mirovanja neće propasti svijet, zato shvatite to razdoblje ozbiljno i ne mičite se iz kreveta. Jako bitna stavka je hlađenje ozlijeđenog područja. Hladan tuš, uranjanje u hladnu vodu, zaleđena namirnica iz vašeg hladnjaka, pakiranje leda svakako će blagotvorno djelovati i utjecati na oticanje i cirkulaciju. Led smanjuje metaboličku aktivnost koja ograničava potražnju za kisikom, i stavlja stanice u privremenu ‘hladnu pohranu’. Također ima analgetski učinak koji ometa receptore boli. Led nikada ne stavljajte direktno na kožu, već preko gaze i tkanine, kako biste izbjegli ozljede kože. Nakon terapije ledom ozlijeđeno područje možete tretirati i kremama koje hlade. Kod većih, izrazito bolnih otoka, zatražite liječničku pomoć jer se možda radi o lomu kostiju. Manje porezotine isperite fiziološkom otopinom, stavite sterilnu gazu i zavoj te vazelinsku gazu jer se ne lijepi na ranu. Kompresija ozlijeđenog područja najbitnija je u prva 24 sata. Kompresijski zavoj minimalizira površinu na kojoj se oteklina može širiti nakon upotrebe hladnih obloga. Stezanje se ne smije izvoditi preko rane, već najmanje 3 cm iznad i ispod ozlijeđenog područja. Ozlijeđena, primjerice iščašena područja uvijek trebaju biti u povišenom položaju jer će to također pomoći smanjenju otekline. Ako ste se pak prilikom treninga na otvorenom porezali, a rana vam se čini plitka, nemojte paničariti i sanirajte je sami.
Za sve dublje rane zatražite liječničko mišljenje o potrebi šivanja i ako vam neka od akutnih ozljeda s početka priče ne bude manja i bezbolnija, svakako otiđite po uputnicu za odgovarajući specijalistički pregled. Bez obzira jeste li sportaš početnik, rekreativac ili pravi profesionalac, osnove sportske prve pomoći trebate imati u malom prstu. Jasno je kako se većina ozljeda može prevenirati odgovarajućom i kvalitetnom sportskom opremom, zagrijavanjem prije treninga i pravilnim izvođenjem vježbe, ali ako do ozljede ipak dođe, vaša kućna ljekarna trebala bi imati najosnovnije stvari: toplomjer, analgetike, lijekove za snižavanje temperature, fiziološku otopinu za ispiranje rana, vazelinsku gazu za površne ozljede, sterilne komprese, flastere, zavoje i antiseptičku tekućinu. Stoga nakon shoppinga u Sport&Modi produžite u prvu ljekarnu i nadopunite kućnu prvu pomoć.
