Svako godišnje doba ima svoje nuspojave kada je hrana u pitanju.
Zimi su to šunke, pečenke, mesne štruce, kolači, blagdansko prejedanje i česte zdravice. Ljeti se lako poskliznemo na festivalima, putovanjima, hotelskoj prehrani i ponudi hrpe restorana čiji nas mirisi neodoljivo mame. Kalorijske bombe su na svakom koraku i trebamo ih znati izbjeći, pogotovo ako smo mjesecima prije vrijedno radili na stvaranju zdravih prehrambenih navika.
Pa zašto ih se ne bi držali i na +30. Svima nam se najgore prvih nekoliko dana skidati u kupaći kostim, ali nakon što smo probili led sve manje marimo za koji kilogram više.
Vaš izgled i zdravlje trebao bi tijekom cijeloga ljeta biti svojevrsni semafor koji bi svijetlio crveno kako bi vas zaustavio u onim trenutcima odmora u kojima pretjerate s hranom i pićem. Za početak se držite onog najvrjednijeg savjeta da ne preskačete doručak. Preskakanje će vas samo dovesti do kasnijeg prejedanja. Jaja u svim oblicima, cjelovita zob s borovnicama i orašastim plodovima, rižine pahuljice, cimet i grčki jogurt ili zeleni smoothie moraju biti na vašem meniju. Tako ćete zadržati stabilnost šećera u krvi i unijeti dovoljno minerala i vitamina. Pijte puno vode jer ona donosi hranjive tvari u vaše stanice i ispire bakterije, te potiče cirkulaciju cijelog tijela. A ako pijete alkohol, naizmjenično s čašom vode zadržat ćete svoj unos kalorija pod kontrolom.
Za vrijeme vrućina budite oprezni sa začinima. Izbjegavajte maslac, sol, šećer, tučena vrhnja, kompote i slatke preljeve. Koristite cimet, muškatni oraščić, javorov sirup ili kokosov šećer kako biste začinili jelo. Uzmite dovoljno vremena za obrok. Sada kada ste na odmoru i niste tempirani, zaboravite na pekare i jedenje u hodu. Sjednite i barem 30 minuta jedite u miru. Vaš metabolizam će vam biti zahvalan. Što se namirnica tiče ljetno je idealno doba godine jer su naše tržnice pune sezonskog voća i povrća, a ribarnice ribe i morskih plodova. Evo što bi se sve trebalo naći u vašim košaricama.
Na prvom mjestu su svakako krastavci jer su oni najzdravije povrće za hidrataciju i samo jedan pojedeni svježi krastavac koji u sebi ima 95%vode nadoknađuje popijeni decilitar vode. Možete ga koristiti na različite načine: narezati kako biste napravili infundiranu vodu, jesti sirovog sa svojim omiljenim umakom i jogurtom ili napraviti hladnu salatu.
Prilikom pripreme pića i salate koristite metvicu koja djeluje kao prirodni rashlađivač tijela. Naime, metanol je spoj u meti odgovoran za vezanje na živčane receptore u ustima koji osjećaju hladnoću, pa metvica smanjuje i osjećaj žeđi. Visoku količinu vode u sebi sadržavaju i zelene salate i ostalo lisnato povrće poput kupusa, blitve, špinata, kelja koji ne trebaju puno kuhanja. Salate su bogate vitaminima, posebice one tamnije, a njihovi listovi vam mogu biti nadomjestak za kruh ili tortilju.
Ljetno povrće ne trebate kuhati. Rajčice jedite u salatama, tikvice i patlidžane blago okrenite na roštilju uz piletinu i ribu. Mliječni proizvodi poput jogurta, pa čak i mlijeka, su također izvor hidratacije. Tako grčki ili običan jogurt sadrže oko 85% vode, a osim toga su izvrstan izvor proteina, elektrolita, kalcija i vitamina D i odlična ljetna hrana koja se jede direktno iz hladnjaka. Voćne salate su najbolja okrjepa poslije treninga. Lubenice, dinje, breskve, grožđe i bobičasto voće možete jesti svakog dana u velikim količinama. Izbjegavajte tešku hranu prženu u dubokom ulju, sladoledne kupove s preljevima, dizana tijesta, tjestenine, fast food i koktele. Uistinu pored tolikog izbora svježe sezonske hrane nemate potrebe vaš organizam na visokim vrućinama „ubijati“ teškom hranom bez obzira koliko vaš zahtijevan trening bio. Češći i zdraviji obroci nadomjestit će svu izgubljenu vodu i proteine i neće stvarati težinu u vašem želucu, a kilogrami će se samo topiti. Otrčite rutu uz plažu i nakon treninga se nagrdite fetom lubenice ili klipom pečenog kukuruza!
Skuhajte domaću gazpacho juhu od rajčice i popijte ledeni čaj od metvice! Osjećat ćete se sito i rashlađeno!
