Mnoga su istraživanja pokazala da nas više-satno sjedenje u uredu ili općenito na poslu polako uništava. To nije nikakva novost jer se o tome govori već godinama. Jedna od bolesti modernog doba, prouzročena nezdravim i užurbanim načinom življenja, dovodi do višestrukih tegoba.
Sjedenje većinu radnog dana, ali i kod kuće dovodi do mnoštva simptoma, kao što su povećani krvni talk, povišeni šećer, gomilanje težine, osobito u području struka. Pridodajmo tome da se zasigurno i loše hranimo dok smo na poslu, te da se gotovo uopće ne krećemo van posla, zaključak je da svaki dan koji prolazi samo nam čini sve gore i gore.
Dugotrajno sjedenje nas također dodatno iscrpljuje i čini umornima, a razlog tome je što tijelo u dužem položaju mirovanja pretpostavlja da se priprema za spavanje, te se postepeno gasi. Što duže sjedimo ili provodimo vrijeme u istom položaju to ćemo umorniji biti, a da ne spominjemo i činjenicu ako smo u prilici da stalno radimo na kompjuteru i gledamo u monitor, da naprezanje i umor očiju pridonosi općem stanju i osjećaju iscrpljenosti.
Jedna od najgorih stvari koja proizlazi iz dugotrajnog sjedenja, osobito u lošem položaju je i ta da sjedeći pritišćemo pluća koja tako imaju manje prostora, te pri disanju unosimo manje kisika u organizam. Zvuči zastrašujuće, ali istraživanja pokazuju da ljudi koji sjede duže periode vremena, imaju veći rizik od umiranja nego osobe koje se više kreću, te da im prijeti ranija smrt nego ostalima, bez obzira na to što učinili po tom pitanje. E sad, mi smo klasa optimist i ne želimo vjerovati baš svim istraživanjima, a osobito jer smo svjesni činjenice da se mnogo ljudi bavi rekreacijom i sportom van posla, osobito i zbog razloga jer provode i po 6 do 7 sati statični na poslu.
Postoji nekolicina stvari koje možete činiti dok sjedite kako bi općenito poboljšali svoju situaciju koja nastaje zbog sjedenja, a pogotovo onog lošeg. Dijelovi našeg tijela koji najviše pate prilikom dugotrajnog sjedenja ili mirovanja u istom položaju su leđa, ramena, vrat, noge i stopala. Za početak, stolica na kojoj sjedite trebala bi definitivno biti ergonomska, sjediti na njoj bi trebalo samo ako je nagnuta pod kutem od 100-110 stupnjeva, a kad stavite stopala ravno na pod da su Vam koljena u razini ili malo niža od razine kukova. Sjediti ispravno također znači da se ne pogrbite ili zamotate u perec dok sjedite, nego da ste uspravni u stolici s leđima na naslonu. Ispravno sjedenje će smanjiti mogućnost problema s leđima, osobito u donjem dijelu.
Trebali bi se kretati što je više moguće, a optimalno se preporučuje svaki sat vremena po nekoliko minuta. Ustanite i protegnite se, obavite neki zadatak za koji je potrebno ustajanje i hodanje. Osobito pokušajte izbjeći vožnju dizalom ako imate tu opciju, te pokušajte čim više koristiti stepenice. Kako bi sebi olakšali čitav proces, danas postoje razne aplikacije i podsjetnici na Vašem mobitelu ili pametnom satu, koje Vas mogu podsjetiti na pravilno držanje i kretanje.
Pijte puno vode, istegnite se i prošetajte, i uglavnom pazite na sebe, jer ako pazite na sebe slijedom toga pazite i na druge.
