Današnji tempo života, povećan broj obaveza u poslovnoj i privatnoj sferi dovode do negativnih situacija koje pridonose povećanju stresa. Sam stres koji je prirodna reakcija utkana evolucijom u ljudsko tijelo, njegovo nagomilavanje ima loše posljedične učinke na naše zdravlje. Taj proces nagomilavanja stresa u organizmu stoga bi trebalo otkloniti ili barem ublažiti, a svakako jedan od odgovora za amortizaciju prekomjernog stresa može biti upravo fizička aktivnost, odnosno vježbanje.
Mnoge moderne studije povezuju nagomilani stres sa narušavanjem našeg ne samo psihičkog nego i fizičkog zdravlja, što bi značilo da stres može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pa samim time i ozbiljnih posljedica po naše zdravlje i život. Stoga ako vam je stres postao način života možda je vrijeme da ozbiljno razmislite o tjelovježbi i pomognete sebi jednim prirodnim načinom liječenja. Samo liječenje stresa fizičkom aktivnosti datira iz davnih vremena, a današnja istraživanja empirijski potvrđuju učinak tjelovježbe na naše zdravlje. Svime navedenim dolazimo do pitanja na koje sve načine vježbanje utječe pozitivno na naše psiho-fizičko stanje? Prije svega tjelesna aktivnost nas ispunjava osjećajima ushita i zadovoljstva, jer tijekom i poslije vježbanja tijelo luči tvari koje utječu na naše raspoloženje i smanjuju stres i negativne učinke stresa na naše tijelo, čime lakše postižemo biokemijsku ravnotežu u mozgu. Svakako ovaj primjer možemo uzeti kao utjecaj na psihičko zdravlje, ali vježbajući utječemo i na naše fizičko zdravlje smanjujući rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti.
Poznato je da aerobni treninzi su jedan od najadekvatnijih metoda treniranja za rješavanje stresa, a među njima se izdvaja trčanje koje osim što se računa kao aerobna fizička aktivnost, neki ga nazivaju i meditacijom jer trkači fokusiranjem na samo trčanje i krajnji cilj isprazne um u samom procesu i lakše ostvare psiho-fizičku ravnotežu. Naravno vaša trenutna razina forme ne bi vas trebala obeshrabriti, jer za početak dovoljna je dobra volja i kraće staze, vremenski 10-20 min i svakako ne misliti da morate biti profesionalni atletičar da bi ispunili ciljeve i dali pozitivne učinke borbi protiv stresa.
Fizičku komponentu lošeg utjecaja stresa na naš organizam kontinuirani aerobni trening smanjuje na način da utječe na smanjivanje krvnog tlaka i srčane frekvencije. Osim navedenih učinaka vježbanje smanjuje i razine kortizola. Kortizol je hormon stresa, odnosno hormon koji luči nadbubrežna žlijezda u stresnim situacijama. Redovito vježbanje stvara svojevrsni obrambeni mehanizam koji priprema naše tijelo na stresne situacije i smanjuje lučenje kortizola. Studije pokazuju da vježbanje protiv stresa svakako mora biti kontinuirano i intenziteta prilagođenog našoj tjelesnoj kondiciji da samim treniranjem ne bi doveli se do pretreniranosti i zamora koji bi anulirao pozitivne učinke naših treninga. Svime navedenim zaključujemo da vježbanje dovodi do niza biokemijskih procesa u našem tijelu koji pozitivno djeluju na naš organizam i osim što smanjuju učinke stresa, postavljaju i svojevrsni štit koji smanjuje njegovo nagomilavanje u narednom periodu. Vježbanjem utječemo i na smanjenu mogućnost nastanka depresije iz razloga stvaranja pozitivne biokemijske ravnoteže u tijelu, ali i utjecaja na psihu u smislu uključenosti i prihvaćenosti koju pruža bavljenje sportskim aktivnostima. Pozitivni utjecaj vježbanja na psihu produbljuje se dodatno i dostizanjem ciljeva koje smo si kroz vježbanje postavili, pa primjerice naš novi i bolji, željeni tjelesni izgled koji smo izgradili kroz vježbanje, zasigurno pomaže našem samopouzdanju u svim životnim situacijama.
Svakako vježbanje podiže i našu kondiciju kroz vrijeme i samim time utječe na naš život dajući nam više energije i elana, eliminirajući učinke zamora i kroničnog umora na naše psihičko i fizičko zdravlje. Zato ako ste dosada bili u nedoumici oko počinjanja sa tjelesnom aktivnosti, nadam se da ste sada dobili dodatni motiv za pokrenuti se!
