Nešto je u zraku, i nije samo pelud. Riječ je o proljetnom valu energije i svojevrsnoj proljetnoj groznici.

Zbog nje želimo izlaziti više, nositi manje odjeće, ali i spavati kraće. Svi smo se naglo probudili! Ako porazgovarate s bilo kojim učiteljem reći će vam da u učionicama vlada „ludilo.“ A ono što nas tjera na buđenje i ludilo je sunce, njegova energija i puno više svjetlosti. Mnogim aspektima svakodnevnog života upravljaju rutinski obrasci ponašanja, a jedan od njih je i cirkadijanski ritam – naš unutarnji biološki sat. Kada se godišnje doba promijeni, mrežnica – unutarnji sloj oka koji se povezuje s mozgom kroz optički živac – prirodno reagira na količinu dnevne svjetlosti.  Reakcija izaziva hormonalne promjene, uključujući prilagodbu melatonina , hormona koji utječe na cikluse spavanja i promjene raspoloženja. Promjene temperature, atmosferskog tlaka, vlage i oborina utječu na nas na mnogo načina.

Tijekom dugih i tamnih zimskih mjeseci, tijelo prirodno proizvodi više melatonina. U proljeće, kada se proizvodnja melatonina smanji, dolazi i do depresije. Zbog povećane količine dnevne svjetlosti, ljudi imaju više energije, malo spavaju dok osobe koje imaju bipolarne poremećaje mogu biti više manične u proljeće. Vitamin D je važan za proizvodnju serotonina, a serotonin je važan za mnoge funkcije, uključujući naše cikluse spavanja i buđenja. Naš glavni izvor vitamina D je sunčeva svjetlost. Niža razina vitamina D povezana je s većom dnevnom pospanošću, a promjene u ciklusima svjetlo-tamno također mogu utjecati na to da vaše tijelo oslobađa melatonin zbog čega se osjećate umorno ranije ili kasnije nego obično. Ako radite u zatvorenom prostoru, uhvatite nekoliko minuta sunca na pauzi ili ujutro kada je to moguće.

Kada prolazimo na ljetno vrijeme, gubimo sat sna. Većina nas osjeća efekt nekoliko dana poslije. Da biste smanjili utjecaj prelaska na ljetno računanje vremena, napravite postupna podešavanja. Idite u krevet i stavite djecu u krevet 15 minuta ranije, počevši nekoliko dana prije promjene. Ovim malenim naporom sačuvat ćete organizam od naglog šoka. Ako nakon pomicanja sata osjetite pospanost, popodne kratko odspavajte, a vaš unutarnji sat će se samostalno prilagoditi za nekoliko dana. Svatko ima drugačiju potrebu za snom. Da biste pronašli svoj idealan broj spavajućih sati, spavajte bez alarma vikendom i pogledajte kada se prirodno budite.

Idite u krevet i budite se u isto vrijeme svaki dan. To pomaže tijelu da izvuče maksimum iz sati koje spavate. Ako je moguće, probudite se u isto vrijeme i vikendima, što će vam olakšati buđenje u radni ponedjeljak. Čak i umjerena tjelovježba, kao što je hodanje, može vam pomoći da bolje spavate.  Vježbajte minimalno 30 minuta tri puta tjedno. Ako imate problema sa spavanjem pokušajte ne vježbati netom prije spavanja. Alkohol i kofein koji se nalaze u kavi, čaju, čokoladi i nekim lijekovima protiv bolova, mogu ometati san. Ako imate problema sa spavanjem, izbjegavajte alkohol i kofein 4 do 6 sati prije spavanja. Pušači bi također trebali izbjegavati duhan barem sat vremena prije spavanja. Previše hrane i masnih namirnica u želucu može uzrokovati nesanicu. Za bolji san, jedite laganu, jednostavnu hranu nekoliko sati prije spavanja. Također, izbjegavajte previše tekućine prije spavanja kako se ne biste prekidali san zbog odlaska u zahod. Stres i prekomjerna stimulacija mogu otežati spavanje. Pokušajte izbjeći intenzivne televizijske programe ili filmove prije spavanja. Opustite se uz umirujuću, toplu kupku i umjesto toga se sklupčajte s knjigom. Ako ste budni više od 20 minuta, nema smisla da se mučite! Ustanite, idite u drugu sobu i učinite nešto opuštajuće kako bi se uspavali! Prigušite svjetla, popijte čašu toplog mlijeka, istegnite se i ne vraćajte u krevet sve dok vam kapci ne otežaju.

Koliko god voljeli proljeće trebamo znati da nas opako izbaci iz ravnoteže, stoga se nemojte potpuno prepustiti njegovoj energiji, sve dok razinu svoje vlastite ne dovedete u balans!